Značaj mentalnog zdravlja

Većini nas je stres nešto sa čime se skoro pa svakodnevno srećemo. Meni se čak čini da nam je to postalo prvo što primjetimo kad nas se upita o tome kako se osjećamo – provjeravamo u sebi na kojoj smo razini stresa u datom trenutku. Ovdje naravno mislimo na negativni stres, a ne pozitivni koji nas motivira, daje fokus i vodi do ostvarenja naših ciljeva.

Također je većina nas čula za barem jednu ili dvije metode koje pomažu kod problema prouzrokovanih negativnim stresom. Meditacija, yoga ili vježbe disanja su metode koje se najčešće spominju i koje je vjerovatno veliki broj nas isprobao. Naravno da svi imamo različita iskustva i interesovanja, ali sam sigurna da svi u biti vjerujemo da nam ove i slične metode mogu pomoći. Jedino se postavlja pitanje a šta nas spriječava da ih prakticiramo redovito.

Možda bih ovo pitanje trebala postaviti drugačije i zamoliti vas da razmislite koliko važnosti pridajete vašem mentalnom zdravlju? Da li uopće smatrate da se radi o zdravlju kad je riječ o našem emotivnom stanju, razini koncentracije ili rezilijentnosti?

Ako shvatanje zdravlja primarno posmatramo kroz tjelesno zdravlje, oduzeli smo jako puno pažnje našem psihičkom zdravlju. Prvo pravilo psihosomatike kaže da bolest nastaje kao posljedica nedovoljne pažnje/bavljenja određenom životnom temom – (za svaki organ je vezana tema koja je smjernica za izliječenje i „životni“ zadatak).

Ovako gledano možemo lakše da prepoznamo značaj mentalnog zdravlja, odnosno da se i o njemu kao i o tjelesnom zdravlju trebamo i možemo brinuti. A jedna od preventivnih mjera očuvanja mentalnog zdravlja je sigurno autogeni trening, poput drugih meditativnih tehnika ili tehnika opuštanja (npr. progresivna mišićna relaksacija).

Autogeni trening je jedna klasična metoda opuštanja i duboke relaksacije, koja također ima za cilj poboljšanje otpornosti na negativni stres, samoregulaciju i jačanje imunog sistema. Redovno prakticiranje autogenog treninga se često preporučuje kao preventivna mjera za očuvanje i poboljšanje zdravlja, općenito rečeno.

Osnovu prakticiranja autogenog treninga čini koncentriranje na određene tjelesne podražaje, kao što su toplina ili težina. Kroz proces fokusiranja na pojedine dijelove tijela i navedene podražaje dovodimo naš tjelesni i mentalni sustav u stanje dubokog mira. Na taj način iniciramo ili pojačavamo proces samoregulacije, što ima izrazito pozitivne efekte na naše zdravlje u cjelosti.

Kao što je u autogenom treningu fokusiranje na pojedine organe i podražaje put do samoregulacije, na sličan način možemo svjesnim usmjeravanjem pažnje utjecati na naše mentalno zdravlje. Neko od nas će se odlučiti za jednu ili drugu metodu, individualan rad ili uz nečiju pomoć, međutim šta god odaberemo da radimo od velike pomoći će nam biti osvijestiti da sve što izgubimo iz fokusa gubi energiju i oboljeva. Stoga da bismo ostali zdravi u svakom smislu te riječi, potrebno je da usmjerimo fokus ne samo na tjelesno već i psihičko zdravlje. 

Kako energija prati fokus, nekad će nam i jednostavne prakse biti od pomoći i vratiti nam izgubljenu energiju: kao što je ciljana šetnja da ispraznimo glavu, vožnja biciklom, pjevanje za bolje raspoloženje, povući se u tamu i tišinu svoje sobe i oslušnuti svoj dah. Svi mi znamo šta je za nas najbolje, pa sam sigurna da će svako od vas pronaći ponešto za sebe. Ostanite radoznali i isprobajte različite stvari. I ne zaboravite da uživate u svakom trenutku života!

Jasmina Buhre

Nekategorisano
Mentalno zdravlje i pozicija žene tokom pandemije. Interaktivna radionica u saradnji sa udruzenjem BWBH.

Mentalno zdravlje i pozicija žene tokom pandemije

Trenutna pandemija je dovela do značajnih promjena u našim svakodnevnim rutinama i stavila dodatna opterećenja na naše porodice. Ovaj pritisak se posebno odrazio na žene. Tokom dolazeće radionice razgovaramo o razumijevanju i uvjerenjima koja prate poziciju žene kao i utjecajima krize na ponašanje porodice, društva, sa razumijevanjem očekivanja koja prate svaku krizu.

Za ovaj event smo udružili snage sa kolegicama iz BiH koje su osnovale Porodično Sistematski Trening Institut (www.psti.ba). Sa vama će biti dvije porodično sistemske psihoterapeutkinje Armina Čerkić i Morgijana Karić Nezirović.

Tokom radionice je planiran i iskustveni dio rada za učesnice.

Event je Online preko aplikacije Zoom. Zoom Link ce biti poslan svim registrovanim ucesnicama preko emaila.

Participacija: članice BWBH – besplatno; ne-članice 10 eura.

Registracija za sve obavezna koristeci Eventbrite link.

Nekategorisano
Adela Mehić Džanić iz Beča: Ljudi i tehnologija me inspirišu

Potpredsjednica WU EA Female Leaders Network i voditeljica CSP odjela kompanije Mavoco iz Beča o svom djetinjstvu, poslovnim uspjesima ali i prilagođavanju novonastaloj situaciji izazvanoj koronavirusom

Priča Adele Mehić-Džanić, tipična je za mnoge ljude koji dolaze iz srednje i istočne Evrope. Tokom njenog djetinjstva u Bosni ljudi su živjeli dobro. Onda je 1992. godine izbio rat: “Preko noći cijeli se naš svijet preokrenuo – imali smo sve, a onda nismo imali ništa!”.

Ovo iskustvo ostavilo je dubok dojam na mladu ženu i cijelu njenu generaciju: “Često razgovaram o tome sa svojim prijateljima od kojih su mnogi izgradili kompanije u Austriji. Koronavirusna kriza podsjeća nas na to”. Ali krize koje su već doživjeli učinili su ih jačima: “Vidjeli smo kako dolazi do koronavirusne krize, analizirali smo je, stekli smo grubo razumijevanje njenih učinaka, a zatim smo jednostavno nastavili. Pregrupirali smo se i prilagodili situaciji”.

Kao menadžerica Adela Mehić-Džanić pobrinula se da bude tu za svoje zaposlenike – zatvaranje kancelarija, odjednom rad od kuće, zatvaranje granica i odvajanje od prijatelja i familije bili su veliki šok koji je pogodio i profesionalnu i privatnu sferu. Odmah je potražila odgovor na sljedeće pitanje: “Kako će ova situacija uticati na moj tim i naše projekte, i koliko je siguran moj posao?”. Postupno, tim se navikao na “novo normalno”. Primili su nove zahtjeve za projekte, a kupci su se vratili. Srećom, kao softversko poduzeće, rad od kuće i virtualna saradnja na pet lokacija u Evropi nisu im bili posve novi. Adela Mehić-Džanić odlučila je proaktivno tražiti rješenja u ovakvoj situaciji…, piše she.hr portal. U nastavku donosimo intervju koji je sa Mehić-Džanić napravio Magazin Glasa Slavonije.

Bečka iskustva

Potpredsjednica ste WU EA Female Leaders Network i voditeljica CSP odjela kompanije Mavoco. Recite nam nešto o tome?

– Često me ljudi pitaju čime se bavim i šta me inspiriše. Ukratko, ljudi i tehnologija. Od oktobra 2019. voditeljica sam CSP odjela kompanije Mavoco sa sjedištem u Austriji. Mavoco je jedna od top-softverskih tvrtki (software house) čiju Internet of Things platformu koriste najveći svjetski telekom operatori, skupa u partnerstvu sa svjetskom tvrtkom Nokia WING. Ja se bavim stvarima vezanima uz Internet of Things (Internet stvari) zadnjih pet godina i mogu sa zadovoljstvom kazati da sam tu gotovo od samoga početka, kada se sve ovo zvalo Machine-to-Machine Communication i Big Data. Trenutačno s timom radim na nekoliko internacionalnih projekata i ono o čemu svakodnevno svjedočimo jest to da je digitalizacija tu da ostane i da već sada kroz ovu krizu vidimo koliko tehnologija igra sve značajnu ulogu u našim životima. Moj posao je približiti digitalizaciju krajnjem korisniku i zajedno s našim partnerima i korisnicima razvijati biznis-modele koje će omogućiti monetizaciju tehnologije, povećanje produktivnosti i efikasnosti te iznalaženje novih ponuda za krajnje korisnike. Zaista je velika čast i zadovoljstvo raditi na tako značajnim projektima i imati povjerenje vodećih globalnih telekom operatora i zajedno s njima stvarati nove mogućnosti i ponude za krajnje korisnike.

Svakako da je neizostavni dio mog života i naše udruženje – Female Leaders Network – koje je osnovano 2018., na WU EA – MBA Business School u Beču radi umrežavanja i međusobne podrške kako profesionalno tako i privatno. Naša misija je Together we are stronger!, i vjerujemo da zajedničkim snagama možemo promijeniti svijet nabolje i biti primjeri/uzori u društvu i za sljedeće generacije. Svi čitamo o mnogostrukim izazovima s kojima se susreću žene u svim slojevima društva i ovo je naš doprinos prema rješenju. S tim u vezi kreirale smo platformu za razmjenu i umrežavanje, gdje svakim novim druženjem nudimo rješenja za neke od gorućih izazova (pregovaranje oko plate, unapređenje posla, work-life-balance, mentoring i mnoge druge aktivnosti). Svakodnevni uspjesi naših članica najveća su potvrda da smo na pravom putu i da je naša ponuda na pravom mjestu te da zajedničkim snagama možemo mijenjati trenutni status quo globalnog društva.

Globalna priča

Kako je živjeti i raditi u Beču u vrijeme ove koronakrize? Kako se lockdown odrazio na austrijsku ekonomiju, trpi li poslovanje i danas, kad su mjere ograničenja popustile, a koji su problemi i dalje ključni?

– U posljednje vrijeme uhvatila sam sebe kako koristim poređenje “prije” i “poslije” koronakrize. Moje lično iskustvo upućuje da su se stvari počele fundamentalno mijenjati i nastavit će u tom smjeru; korona je u određenoj mjeri uticala na sva područja našeg života. Evo, na primjeru moga posla. Od 13. marta radim od kuće, od jula i augusta – tri dana od kuće i dva dana u kancelariji zajedno s timom. Budući da je moj posao uvijek bio globalna priča, moj opis posla nije se promijenio, promijenili su se alati komunikacije. Prije korone bilo je sasvim prihvatljivo da za jednodnevni workshop s klijentom letimo do klijenta i radimo face-to-face meeting s cijelim timom. Danas i dalje imamo workshop, samo ti isti poslovi sada su online. Tako da se i iz ovog našeg primjera vrlo lako može zaključiti da su avioindustrija i turizam pretrpjeli snažan udarac i da će njihov oporavak potrajati dugo i da ćemo svakako vidjeti nova restrukturiranja, prodaju, a i zatvaranje kompanija, čemu smo svjedoci u zadnjih nekoliko mjeseci. Ne samo u Beču, nego i globalno. Rekla bih da svaka kompanija i grana industrije vode svoje bitke i da nam je svima zajedničko jedna velika neizvjesnost, nedostatak liderstva i brzina promjena. Nedavno sam u razgovoru s prijateljem pričala na temu njegovih izazova u kompaniji gdje on radi i prvo što mi je rekao jest to da iščekuje promjene od septembra kada bi se uposlenici trebali u većem broju vratiti u kancelariju. Uglavnom, svi smo izloženi valu promjena i prilagodbi na novi sistem rada. Svakako jedna od tema koja brine stanovništvo u cijeloj Austriji, jest povratak djece u škole, hoće li biti drugog vala i novog lockdowna te kako uskladiti sve svoje obveze kako na poslu tako i u porodici. Uostalom, tako je i u Hrvatskoj.

Osobno iskustvo

U Vašem nedavnom prilogu za she.hr portal, koji smo već spomenuli, između ostaloga rekli ste da je pravo vodstvo posebno važno tokom krize, a ponudili ste i sedam savjeta za menadžere. Možete li ponoviti gradivo, da se tako izrazim, pa malo šire pojasniti o čemu se radi?

– To je jedna jako zanimljiva priča, a poziv da pišem taj članak došao je iz WU Executive Academy, gdje sam završila svoj MBA studij i imam zadovoljstvo zajedno s timom voditi WU EA Female Leaders Network kao potpredsjednica. Pitanje je bilo mogu li podijeliti svoje osobno iskustvo, kako se nosim s koronakrizom, i ima li istine u tome da ljudi s CEE prostora potpuno drugačije doživljavaju ovu krizu jer je, recimo moja generacija, doživjela pad Jugoslavije, rat u Bosni i Hercegovini, ekonomsku krizu i posljedice rata te svakako globalnu ekonomsku krizu. Budući da WU EA globalna organizacija i da imaju diplomante s prostora Balkana, menadžment WU EA bio je zainteresovan čuti i moje mišljenje. Kako su oni to objasnili jednoj mojoj godišnjakinji ovdje u Austriji, ovo je jedna od prvih većih kriza i koji su to savjeti meni pomogli kroz život da se nosim s promjenama i izazovima.

Prije svega, naglasila bih da su promjene nastupile iznenada, gotovo preko noći, gdje se naš život mijenja, i samim time mnogo je stvari u životu koje su izvan naše kontrole. Ono što meni pomaže u ovakvim situacijama jest fokus na stvari i promjene koje su u mojoj moći. Što je to konkretno na što mogu uticati u svome životu, poslu i neposrednoj okolini, a koje su to stvari na koje nemam uticaja, kao što je ova korona sada, ili kao što je to bio rat 1992., koji nam je došao pred vrata, preko noći, i promijenio naše svjetove i naše živote. Ništa više nije bio isto. Mi smo napustili našu kuću u zadnjem trenutku i po povratku, u augutu 1995., našli smo praznu kuću punu ožiljaka rata, i najmanje je tu bilo nas i naših stvari i uspomena. Moja je porodica, kao i svi naši susjedi, sve izgubila tokom rata, ali smo svi opet hrabro, bez predaje krenuli graditi novi život za nas i za svoju djecu. I 25 godina kasnije imamo novu sliku društva o kojem tada nismo mogli niti sanjati. Ja sjedim trenutno u Beču, pišem odgovore na pitanja koja ste mi poslali, radim od kuće s klijentima iz UK-a i SAD-a na dnevnoj bazi; moj sadašnji opis posla i industrija nisu postojali prije 25 godina, i ja se sad pitam kako li će tek naše društvo i ekonomija izgledati za pet, ali i za 25 godina. Ili, kako je to kazao Heraklit: The only thing that is constant is change – jedino što je stalno, to su promjene!

 

Tekst preuzet sa: Moja BiH

Nekategorisano
Uspješne bh. žene u Austriji

Udruženje „Business Woman of BiH“ povezuje žene iz BiH u Austriji – od studentica do penzionerki. Glavni cilj je, kažu osnivačice, jačanje pozicije i promocija žena poduzetnica u Austriji i BiH.

Naida Gradaščević, konsultantica i suosnivačica udruženja "Budiness Women of Bosnia and Herzegovina"
Naida Gradaščević, konsultantica i suosnivačica udruženja “Budiness Women of Bosnia and Herzegovina”

„Kvalitetni uzori i kvalitetno okruženje su jedan od ključnih faktora za uspjeh”, kaže za DW Nadina Gradaščević u pauzi panel diskusije na temu „Woman in Business: Making it in Austria“, na kojoj učesnice – uspješne poslovne žene i one koje to žele postati – raspravljaju o izazovima sa kojima se u Austriji susreću poslovne žene.

Panel je organizovalo bečko udruženje „Business Woman of BiH“, koje je zamišljeno kao platforma za razmjenu informacija i umreževanje žena koje u Austriji žele graditi karijeru, a čiji glavni cilj djelovanja je, kažu osnivačice, jačanje pozicije i promocija žena poduzetnica u Austriji i BiH.  Inicijatorke ideje su poslovne žene bosanskohercegovačkog porijekla, koje su iz potrebe za kvalitetnim informacijama pokrenule platformu za razmjenu iskustava na maternjem jeziku, što je onda preraslo u formalno udruženje, koje sada već i praktično zastupa interese članica, kaže predsjednica Lejla Tinjić-Zaimović:

„Udruženje svojim claničama pruža podršku kroz edukacije, umrežavanje, razmjenu znanja i iskustava i jednostavno motivira žene da preuzmu vodeće uloge. Članice imaju mogućnost i za promociju svojih usluga i proizvoda, a privatno nam je neprocjenjiva platforma za moralnu podršku“, kaže Tinjić-Zaimović, dodajući kako udruženje ima za cilj da postane glavna internacionalna platforma za poslovno umrežavanje poduzetnica bosanskohercegovačkog porijekla.

Lejla Tinjić-Zaimović, predsjednica udruženja "Business Woman of BiH"
Lejla Tinjić-Zaimović, predsjednica udruženja “Business Woman of BiH”

Razmjena iskustava

Registrovano prije tek gotovo tri godine, udruženje je, priča Tinjić-Zaimović, već uspjelo okupiti brojne žene raznih profila i iskustva. Članice su pravnice, advokatice, doktorice, IT-eksperti, menadžerke i konsultantice, ali i studentice i penzionerke. “Upravo u toj raznolikosti leži snaga udruženja, jer se razmjenjuju iskustva i nudi podrška iz raznih oblasti poslovanja”, kaže Tinjić-Zaimović.

Sa ciljem umrežavanja udruženje tako sarađuju i sa drugim organizacijama sličnog tipa kao što su PWN Vienna – Professional Women’s Network, Udruženje poslovnih žena u Bosni i Hercegovini ili pak UN-Women Guild, te učestvuje na raznim drugim sličnim dešavanjima i festivalima: Festivalu savremene žene u Tuzli, Danima poduzetništva žena, okruglom stolu na temu jačanja ženskog liderstva u BiH, ili npr. Business salonu na temu Female entreprenuership and Digitalisation.

Panel diskusija “Woman in Business: Making it in Austria” ponudila je platformu za internacionalno umrežavanje, te mogućnost da se čuju iskustva žena koje su već ostvarile uspješnu karijeru u korporativnom svijetu. Razgovaralo se o izazovima i o tome kako doći do top pozicija, te osnažiti i motivisati žene da preuzmu vodeće uloge, da budu autentične, da se izgrade u vrsne menadžerice i liderice i budu inspirativni uzori. Takođe je od izuzetne važnosti najprije spoznati želi li se biti liderica ili ne, kažu u Udruženju, te onda shodno tome i djelovati; važno je htjeti, a tek onda i smjeti.

Kulturološke razlike

No na šta to zapravo žene porijeklom iz BiH, ali i žene uopšte, moraju obratiti pažnju kada u Austriji kroče u svijet poduzetništva?

„Na putu izgradnje internacionalne karijere ili vlastitog biznisa u internacionalnom okruženju ili u stranoj državi, naići ćemo prvo na izazove uvjetovane kulturološkim razlikama, na primjer načinom komunikacije, odnosom prema hijerarhiji, percepcijom moći, izgradnjom povjerenja, načinom upravljanja vremenom, načinom pregovaranja i donošenja odluka, odnosom prema riziku i slično”, priča Nadina Gradaščević, internacionalna konsultantica za razvoj biznisa i liderskih vještina. 

Austrijska kultura se, dodaje jedna od osnivačica udruženja Business Woman of Bosnia and Herzegovina, odlikuje vrijednostima poput sistematičnosti, orijentiranosti na činjenice i izvršenje zadataka, fokusiranosti na stručnost, dugoročnosti i održivosti dok se bosanskohercegovačka kultura i druge slične kulture odlikuju opet fokusiranošću na izgradnju odnosa, fleksibilnošću, empatijom i prilagodljivošću.

“Neki od izazova za menadžerice i poduzetnice iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i iz država koje su primarno orijentirane na izgradnju odnosa su direktnija komunikacija, dugoročno planiranje vremena, te jasnija podjela između poslovnih i privatnih aspekata života. Često se dešava da se ponašanje austrijskih kolegica ili poslovnih partnera opiše kao distancirano i hladno, i tu već imamo prvi izazov u izgradnji povjerenja, a koje je osnova za uspješno poslovanje. Različitosti u kulturama, društvenim i ekonomskim sistemima i uslovima rada mogu biti izazov, ali trebamo težiti ka razumijevanju istih, a ne interpretaciji ili generaliziranju”, kaže Gradaščević, koja iza sebe ima dugogodišnje iskustvo profesionalne savjetnice, te menadžerice u oblasti investicijskog bankarstva i eksperta za tržište kapitala.

U Austriji, navodi Gradaščević, postoji još jedan dodatni izazov za žene koje žele dostići najviše menadžerske pozicije, a to je činjenica da je broj žena na vodećim pozicijama u ovoj zemlji vrlo mali, dok su žene sa doseljeničkim porijeklom na ovim pozicijama više iznimka nego standard.

“Zakon o kvotama donosi pozitivne promjene, ali mislim da će još potrajati dok se dese i konkretni pomaci u upravljačkim gremijima. I upravo zbog toga je potrebno umrežavanje, jer se na taj način stvara okruženje koje podržava kako plasman proizvoda i usluga, tako i odluke da se usudi postati liderica i kvalitetan uzor i za druge žene”, kaže Nadina Gradaščević, jedna od osnivačica bečkog udruženja “Business Woman of Bosnia and Herzegovina”.

 

Tekst preuzet sa : Deutsche Welle

Nekategorisano